Neznalice misle da znaju sve najbolje - Pametni se ne hvale svojim znanjem

Jeste li primijetili da neuki ljudi obično govore kako sve znaju, a oni pametni sumnjaju u svoje znanje? 

Vjerovatno ste u svom životu naišli na čovjeka koji malo zna ali puno priča, i obrnuto puno zna ali i puno ćuti. Krajem 90-ih, dva istraživača odlučila su pronaći objašnjenje za ovaj fenomen. Tako se pojavio koncept "Dunning-Krugerovog efekta" koji je u potpunosti opisao ovaj fenomen. 

Dunning-Krugerov efekt je percepcijski poremećaj zbog kojeg manje kompetentni ljudi precjenjuju svoje sposobnosti, a kompetentniji ih podcjenjuju. Svi smo u nekom trenutku svog života bili svjedoci ovog fenomena kod sebe ili kod drugih ljudi.

Dunning-Krugerov efekt nastupa upravo onog trenutka kad neznalica počne misliti da zna apsolutno sve ili kad zaista pametna osoba sebe smatra neznalicom. Ljudi koji pate od kognitivnog iskrivljenja stvarnosti žive u svijetu iluzije. Oni takođe imaju tendenciju da podcjenjuju druge ljude.

Dunning-Krugerov efekt pretpostavlja da oni kojima nedostaje znanje ili radno iskustvo ne prepoznaju svoje slabosti. Drugim riječima, sama nesposobnost zbog koje donose loše odluke spriječava ih da shvate svoj problem. Oni to ne primjećuju ni kod drugih ljudi. 

Dunning-Krugerov efekt otežava nesposobnim ljudima da pokušaju ozdraviti. Nikada neće ispraviti vlastite nedostatke dok ne shvate svoje greške. S druge strane, izobličenje stvarnosti takođe koči kompetentne ljude, sprečavajući ih da ostvare svoj potencijal. Zbog toga je veoma važno da se prepozna ovaj poremećaj kod ljudi kako bi promijenili način razmišljanja.