Na Đurđevda bi se mnoge želje mogle ostvariti: Savjeti starih ljudi šta treba uraditi na ovaj dan

Đurđevdan ne samo da je važan za ljude koji ga slave, trebalo bi da bude važan za sve ostale ljude.

Đurđevdan je jedna od najvećih pravoslavnih slava koje mnogi pravoslavci slave. Praznuje se 6. Maja i od davnina se smatra kao granica između proljeća i ljeta. U narodu postoji mnoštvo običaja koje se vezuju za Đurđevdan, od kojih je dosta palo u zaborav.

Ali neki od njih su ljudi i dan danas zadržali pa ih čine svake godine na ovu slavu. Na primjer, neki ljudi su u  prošlosti uoči Đurđevdana pleli vjence od đurđevdanskog cvijeća sa kojima se kasnije ukrašavaju ulazna vrata ili kapija. 

I ne skidaju se nakon što slava prođe nego se čuvaju sve do sljedeće godine. U prošlosti je postojao običaj pod imenom "Đurđevdanski uranak" koji je podrazumijevao rano jutarnje okupljanje u prirodi. Na tim urancima su se čak ljudi kitili biljkama i cvijećem poput zdravca i selena. 

Ono što je narod vjerovao da ne treba činiti na Đurđevdan jeste da ne treba dugo spavati, kao da ne treba spavati preko dana. To bi simbolovalo bol u glavi tokom cijele godine. Nekada davno su se na ovaj dan palile velike vatre kako bi se ljudi tako zaštitili od lošeg. 

Takođe se vjerovalo da na Đurđevdan ne valja plakati, jer bi to simbolizovalo tragičnu godinu. Vjerovanja takođe kažu da kakvo je vrijeme na Đurđevdan takvo vrijeme će biti tokom cijle godine. Na primjer ako bude vedar dan - i godina će biti plodna.