Sa 60-godina gušila sam se od umora zbog muža i djece - Zato sam promijenila život iz korjena

Sa šezdeset godina udario me je šamar realnosti nakon čega sam shvatila - moja porodica me iskorištava. Muž i djeca su iz mene izvlačili snagu na slamčicu i bilo mi je dosta svega. Gušila sam se od umora i više nisam željela takvu vrstu ljubavi. 


To je bila ljubav gdje su me svi voljeli samo kada sam im trebala, a kada su svi bili ušuškani i srećni tada me nisu zvali ni da pitaju kako sam. Moja djeca su odrasla, rade i imaju svoje porodice. Zovu me na rođendane i kad im ponestane para.

Evo, ja ne mogu da se sjetim jednog dana da su me pozvali ili obišli tek onako bez da im išta treba. Ne postoji taj dan. A ja sam, željna njihove pažnje trčala na svaki zvrk zvona, da im pomognem i da ih utješim. Tada sam vjerovala da tako dobijam ljubav od njih. Kakva zabluda.



Ista situacija je i sa mužem. Živimo sami već dugi niz godina otkad su se djeca odselila. On je čovjek koji ne voli ljubav, ne voli pažnju... izgubio je svaki smisao za romantiku i uvijek sam ga morala moliti za malo nježnosti kada bih se osjećala usamljeno. 

I to je trajalo sve do jednog dana kad mi je pukao film. Pa neću ja više biti luda Marta koja trči za ljudima i traži mrvicu ljubavi. Razmišljala sam šta bih mogla učiniti da riješim svoj problem, nešto što bi mi moglo promjeniti život iz korjena. I sjetila sam se.



Otišla sam u obližnji azil za napuštene životinje i nabavila psa. Imala sam novca da kupim skupog psa ali za mene je čista glupost bacati velike iznose novca na skupe pse kada ima milion onih koji umiru od gladi i hladnoće. Uzela sam običnog mješanca.

Samo sam ga uzela i dovela kući, bez da ikome išta objašnjavam. Razmišljala sam kako ću morati uložiti dosta vremena i truda da ga pripitomim i da postane kućni pas, ali vjerujte taj pas kao da mi je od prvog dana bio zahvalan što sam ga uzela.

To je bila ljubav na prvi pogled. Moja Maza, kako sam ga nazvala, je konačno ono što od drugih ljudi očekujem - neko ko će mi dati bezuslovnu ljubav. Da smješno je znam, i ja sam se nekad smijala onim ženama sa njihovih četrdeset mačaka, ali sada razumijem da bismo se trebali smijati ljudima koji mole ljude za šaku ljubavi a postoje razni načini da je dobijemo... Ima o čemu da razmišljamo ...

Pokreće Blogger.