Savjeti čuvenog psihologa: "Ljudi su puni kompleksa i zato su često nesretni"
Ljudima je u prirodi da izigravaju žrtve, ali to je veoma loša navika koju treba izbaciti. Ljudi su puni kompleksa i zato su često nesretni. O tome više objašnjava ruski psiholog Labkovski.
Ja se bavim rutinom (čitam i predajem) već zadnjih 37 godina i osjećam se prekrasno. Neurotične osobe ne mogu živjeti na miru, boje se da nešto neće stići napraviti, završavaju po pet fakulteta, uvijek su uznemireni, osjećaju nelagodu ako ne rade ništa.
Mijenjajte sebe, a ne druge. I to se odnosi najprije na odgajanje djece. Ne možete ih prisiliti da rade nešto, ako to ne radite vi sami. Djeca usvajaju ne ono što njima govorite, već ono što radite sami i kako se odnosite prema drugima. U ovom slučaju jako je koristan savjet stjuardese: prvo stavite zračnu masku sebi, i tek onda djetetu.
1. Ne bojte se sreće. Većina ljudi su odrastali u obiteljima koje prakticiraju neuživanje u životu i gdje članovi nemaju naviku govoriti da im je dobro i da su sretni. Nesposobnost roditelja radovati se i smijati se prenosi se i na djecu, koja počinju misliti da tako funkcionira ovaj svijet.
Druga greška je misliti da za sve dobro morate platiti kasnije. Mi se bojimo osjećati zadovoljstvo u životu i povezujemo to s nečim pokvarenim. 2. Prestanite se žaliti. Što želite, kad se žalite nekome o svojim problemima? Vi se želite žaliti, a ne riješiti probleme. To je neki kult jadikovanja – naš izum. Lakše je patiti nego živjeti sretno.
Zdrava osoba će ili primiti situaciju kakva je, ili će istu promjeniti. Neurotična osoba neće ni jedno ni drugo. To se od odnosi i na fizičku bolest – dok se psihički zdrava osoba liječi od bolesti, neurotična će osoba htjeti biti bolesna, jer će na takav način imati razlog da jadikuje. To je skoro pa hobi – izmisliti sebi problem i patiti od njega.
3. Razlikujte realne probleme od izmišljenih. Razlika između zdrave i neurotične osobe je u tome, da prva osoba brine o stvarnim problemima, dok druga pati od nepostojećih. 4. Ne pokušavajte pomagati svima oko sebe. Želja pomoći svima okolo je uzrokovana strahom, da se vas ne može voljeti za ono sto jeste, pa kroz pomoć drugima pokušavate podići svoje samopouzdanje.
Stoga, ako vas nisu zamolili da pomognete, ne dirajte te osobe, nego se posvetite onima, kojima je zapravo potrebna vaša pomoć. 5. Ne odgovarajte ako vas nisu pitali. Kad vi riječima ili djelatnostima odgovarate na nepostavljena pitanja, pokazujete svoju uznemirenost.
Jednom sam prolazio sa svojom curom kraj dućana, ona je vidjela neku haljinu i rekla mi je: “Kakva lijepa haljina!” Kad nisam ništa odgovorio, rekla mi je: “Znala sam da nisi pravi muškarac!” Ja bih njoj kupio tu haljinu da me pitala, ali ako vi u takvoj situaciji odmah bježite platiti na blagajnu, onda ste nesigurna osoba.
Ja se bavim rutinom (čitam i predajem) već zadnjih 37 godina i osjećam se prekrasno. Neurotične osobe ne mogu živjeti na miru, boje se da nešto neće stići napraviti, završavaju po pet fakulteta, uvijek su uznemireni, osjećaju nelagodu ako ne rade ništa.
Mijenjajte sebe, a ne druge. I to se odnosi najprije na odgajanje djece. Ne možete ih prisiliti da rade nešto, ako to ne radite vi sami. Djeca usvajaju ne ono što njima govorite, već ono što radite sami i kako se odnosite prema drugima. U ovom slučaju jako je koristan savjet stjuardese: prvo stavite zračnu masku sebi, i tek onda djetetu.
1. Ne bojte se sreće. Većina ljudi su odrastali u obiteljima koje prakticiraju neuživanje u životu i gdje članovi nemaju naviku govoriti da im je dobro i da su sretni. Nesposobnost roditelja radovati se i smijati se prenosi se i na djecu, koja počinju misliti da tako funkcionira ovaj svijet.
Druga greška je misliti da za sve dobro morate platiti kasnije. Mi se bojimo osjećati zadovoljstvo u životu i povezujemo to s nečim pokvarenim. 2. Prestanite se žaliti. Što želite, kad se žalite nekome o svojim problemima? Vi se želite žaliti, a ne riješiti probleme. To je neki kult jadikovanja – naš izum. Lakše je patiti nego živjeti sretno.
Zdrava osoba će ili primiti situaciju kakva je, ili će istu promjeniti. Neurotična osoba neće ni jedno ni drugo. To se od odnosi i na fizičku bolest – dok se psihički zdrava osoba liječi od bolesti, neurotična će osoba htjeti biti bolesna, jer će na takav način imati razlog da jadikuje. To je skoro pa hobi – izmisliti sebi problem i patiti od njega.
3. Razlikujte realne probleme od izmišljenih. Razlika između zdrave i neurotične osobe je u tome, da prva osoba brine o stvarnim problemima, dok druga pati od nepostojećih. 4. Ne pokušavajte pomagati svima oko sebe. Želja pomoći svima okolo je uzrokovana strahom, da se vas ne može voljeti za ono sto jeste, pa kroz pomoć drugima pokušavate podići svoje samopouzdanje.
Stoga, ako vas nisu zamolili da pomognete, ne dirajte te osobe, nego se posvetite onima, kojima je zapravo potrebna vaša pomoć. 5. Ne odgovarajte ako vas nisu pitali. Kad vi riječima ili djelatnostima odgovarate na nepostavljena pitanja, pokazujete svoju uznemirenost.
Jednom sam prolazio sa svojom curom kraj dućana, ona je vidjela neku haljinu i rekla mi je: “Kakva lijepa haljina!” Kad nisam ništa odgovorio, rekla mi je: “Znala sam da nisi pravi muškarac!” Ja bih njoj kupio tu haljinu da me pitala, ali ako vi u takvoj situaciji odmah bježite platiti na blagajnu, onda ste nesigurna osoba.
KOMENTARI