Psiholog poručuje: "Uredu je biti nezadovoljan sobom, to je jedna od osobina perfekcioniste"

Postoje žene koje uprkos trudu i mjenjaju stvari koje ne vole na sebi - one su i dalje nesretne i nezadovoljne svojim izgledom. Prema istraživanjima takve su žene posebne.


Prema istraživanju 40 posto žena postavlja si previsoke ciljeve, opterećene su perfekcionizmom i stalnim te bezuspješnim nastojanjima da sve bude savršeno. Nije loše imati ciljeve, dapače, no problem se javlja kada nas mogućnost pogreške i prosječnost kao sastavni dio života počinju užasavati i 'bacati' u depresiju i očaj.

Skloni smo vjerovati kako će nam težnja za savršenstvom omogućiti uspjeh i veće zadovoljstvo, no stručnjaci tvrde da je istina upravo suprotna. "Perfekcionizam, kao težnja sa savršenstvom i strah od pogreške, izravan je put prema nezadovoljstvu i kritiziranju - nas samih, drugih i odnosa.



Naime, u podlozi perfekcionizma jest nesigurnost, izjednačavanje vlastite vrijednosti s rezultatom ili strah da će nas drugi odbaciti zbog pogreške". Dr. Brene Brown, profesorica na Sveučilištu u Houstonu, ističe da će perfekcionist razviti poremećaj prehrane ako se svakodnevno opterećuje time što nema savršeno tijelo; osoba koja nema savršen brak razvest će se;

Oni koji vječno teže za idealnim najčešće se osjećaju bezvrijedno jer su im nedostaci i pogreške jednostavno nepodnošljivi i sl. No što nam nameće tolika očekivanja? Stručnjaci tvrde kako nam ekstremni pritisak stvara društvo u kojem živimo koje je preplavljeno nedostižnim očekivanjima i gdje nije poželjno reći da radimo najbolje što možemo te da su to naše granice.



Ljudi koji prihvate svoje nesavršenstvo i ranjivost dokazano žive sretnije. "To ne znači da treba odustati od dobro odrađenog posla jer se perfekcionizam razlikuje od težnje za izvrsnošću. Osnovna razlika je u tome kako se pogreška doživljava - kod perfekcionizma, kada pogriješimo, osjećamo da ne vrijedimo kao osobe.

Za razliku od težnje za izvrsnošću, gdje težimo dobrim rezultatima, ali ih ne izjednačavamo s osobnom vrijednošću. Samoprihvaćanje je proces i obuhvaća učenje i razumijevanje nas samih. Temelji se na svijesti da naša osobna vrijednost nadilazi puki rezultat onoga što činimo, uspjeh ili neuspjeh, fizički izgled, nedostatke ili mane.

Također, obuhvaća prihvaćanje da je griješenje sastavni dio svakog učenja i bez njega nema napredovanja. Stoga, ako se uhvatimo u kritiziranju samih sebe kada pogriješimo, situaciju možemo sagledati kao priliku za učenje. Usto, ne možemo ispraviti prošlost, no možemo vidjeti što možemo naučiti da sljedeći put bude bolje", poručuje psihologinja Sanja Ivanušević, koja dugi niz godina radi na osobnom i profesionalnom razvoju djece i odraslih.

Želite da čitate još sadržaja poput ovoga, preporučujemo da posjetite i magazin - www.infpult.info

Napomena: Ukoliko preuzimate sadržaj ovog članka OBAVEZNI ste da nas navedete kao izvor uz linkovanje našeg članka.

Pokreće Blogger.